U sektoru obnovljivih izvora energije u Republici Srpskoj i regionu sve se češće čuje stav da podsticaji više nisu jedini, a u pojedinim slučajevima ni optimalni model razvoja solarnih elektrana. Razlog nije odustajanje od zelene tranzicije, već sazrijevanje tržišta električne energije i pojava kupaca spremnih da dugoročno preuzmu tržišni rizik.

Prema informacijama iz energetskog sektora, u posljednje vrijeme pojavljuju se trgovci električnom energijom koji nude dugoročne ugovore o otkupu električne energije iz solarnih elektrana po fiksnim cijenama do 130 evra po megavat-času, bez ulaska u sistem podsticaja.

Fiksna cijena kao alternativa podsticajima

Sagovornici ističu da ovakav model postaje sve zanimljiviji investitorima jer:

–eliminiše regulatorni rizik i ograničenja vezana za kvote,

–omogućava dugoročnu predvidivost prihoda,

–smanjuje administrativne i regulatorne procedure

Za razliku od podsticajnog sistema, gdje je investitor vezan za ograničene količine i regulatorne odluke, tržišni ugovori omogućavaju veću fleksibilnost, naročito za projekte srednje i veće snage.

CBAM i ETS mijenjaju energetsku računicu

Dodatni impuls ovakvim tržišnim modelima dolazi iz evropskog regulatornog okvira. Početak obračuna CBAM mehanizma, kao i puna primjena ETS sistema od 1. januara 2027. godine, već sada utiču na ponašanje industrijskih potrošača i trgovaca električnom energijom.

Potražnja za energijom sa niskim ugljeničnim otiskom rapidno raste, jer:

–smanjuje izloženost budućim CO₂ troškovima,

–povećava konkurentnost proizvoda na EU tržištu,

-obezbjeđuje dugoročnu cjenovnu stabilnost

U tom kontekstu, solarna energija prestaje da bude isključivo podstaknuta tehnologija i postaje strateški tržišni proizvod.

Nova šansa za elektroprivrede sa termoelektranama

Sagovornici iz energetskog sektora ističu da se u ovom trendu otvara posebno važna prilika za elektroprivrede koje u svom proizvodnom miksu imaju termoelektrane.

Kupovinom ili ugovaranjem električne energije iz obnovljivih izvora po fiksnim cijenama, takva preduzeća mogu:

–obezbijediti dio zelene energije u svom portfoliju,

–smanjiti izloženost skupim izvoznim taksama i CBAM opterećenjima,

–i strateški se pripremiti za punu primjenu ETS mehanizma od 2027. godine

Optimizacija proizvodnog miksa i veća profitabilnost

Model u kojem se:

–obnovljivi izvori koriste za snabdijevanje domaćeg konzuma,

–termoelektrane čuvaju za balansnu energiju i vršne periode,

-a hidroakumulacije koriste selektivno radi postizanja maksimalne tržišne cijene, otvara prostor za značajno povećanje ukupne profitabilnosti elektroenergetskih sistema.

Na ovaj način:

–domaći potrošači dobijaju sigurno snabdijevanje po regulisanim cijenama,

–termoelektrane se koriste racionalnije, uz manji broj sati rada pod nepovoljnim uslovima,

–hidroakumulacije se čuvaju u ljetnim mjesecima, kada su, kako pokazuje praksa posljednjih godina, hidrološki uslovi sve nepovoljniji

Višestruke koristi jednog pristupa

Sagovornici ističu da ovakav pristup donosi višestruke sistemske koristi:

–ispunjavanje ranije preuzetih obaveza u vezi sa smanjenjem emisija CO₂,

–povećanje konkurentnosti izvozne energije bez CBAM opterećenja,

–sigurnost snabdijevanja domaćeg konzuma po regulisanim cijenama,

-očuvanje hidroakumulacija u periodima suše i povećanog rizika,

-hvatanje koraka sa zelenom agendom i energetskom tranzicijom,

–generisanje novih prihoda kroz razvoj i realizaciju investicionih projekata iz OIE

Tržište i podsticaji kao komplementarni mehanizmi

Iako se tržišni modeli sve više nameću kao realna alternativa, sagovornici naglašavaju da podsticaji i tržište ne treba da budu konkurenti, već komplementarni alati.

Podsticaji ostaju važni za:

–manje projekte,

–nove tehnologije,

–i projekte sa većim razvojnim rizikom

Dok tržište preuzima sve veću ulogu u finansiranju zrelih tehnologija poput solarne energije.

Oznake:

solarisolarna energijazelena energija