On je istakao i da se privode kraju rasprave o izmjenama Zakona o pravima boraca i ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca te dodao da bi ovo zakonsko rješenje trebalo da bude usvojeno iduće godine.

– To će biti jedan kvalitetan zakon i trajaće, s obzirom na to da je populacija koja je bila u ratu u ozbiljnim godinama. Ovo je i posljednja prilika da bude napravljen kvalitetan pomak i da budu riješene određene stvari u ovoj oblasti – poručio je Egić.

GLAS: Koliko trenutno iznosi osnovica za borački dodatak i za koliko će i od kada biti povećana?

EGIĆ: Osnovica trenutno iznosi 3,5 marke i biće povećana na četiri KM od početka iduće godine, odnosno na 4,5 maraka sa usvajanjem izmjena i dopuna zakona koji se odnosi na ovu populaciju. Od kada sam došao u ovaj resor Vlade govore kako kod nas ništa ne valja i kako je u FBiH bolje. U drugom entitetu tek sada razmatraju uvođenje boračkog dodatka i to na nivou od 1,5 maraka. Sa druge strane mi smo sve i jednu kategoriju uveli u pravo primanja boračkog dodatka. Dakle, svako ko je bio i mjesec dana u ratu ima pravo na borački dodatak. To je dovoljan podatak za sve one koji negiraju učešće i brigu Republike Srpske za svoje borce. Oni treba da zaćute i da se postide za svaki negativan komentar. Osnovica je 2023. godine iznosila 2,20 maraka, a sa najavljenim povećanjem iznosiće 4,5 maraka. Dakle, biće povećana za 100 odsto u rekordno kratkom periodu. Cilj je da poboljšamo status i primanja boraca, a sa druge strane želio bih da ljudi kada komentarišu, posebno opozicioni lideri i drugi političari, sagledaju sve činjenice i budu pošteniji.

GLAS: Lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će povećanje osnovice na 4,5 maraka biti od marta iduće godine? Da li je to realno?

EGIĆ: Odluka o povećanju osnovice na četiri marke od početka 2026. godine biće donesena početkom godine, da bismo išli u redovnu isplatu. Naravno, kada zakon bude gotov, onda ćemo imati to u vezi sa određenim procentom prosječne isplaćene plate u prethodnoj godini u Republici Srpskoj. Tako da ćemo konačno i definisati nešto čemu smo težili svih ovih godina, a to je da više nema priča i sumnje i bilo kakvih drugih insinuacija koliki će biti rast. To će biti jedno sistemsko rješenje. Republika Srpska se ozbiljno bavi onima koji su je stvorili. Možda procenat bude i veći, sve zavisi od rasta prosječno isplaćene plate.

GLAS: Šta je do sada urađeno kada je riječ o izmjenama Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca?

EGIĆ: Radna grupa koja je formirana od svih udruženja javnih interesa, njih sedam, održala je pet sastanaka na kojima su obrađivane teme po prijedlogu tih organizacija. Pričali smo o statusu logoraša, razmatrali izmjene koje su oni predložili, a razgovarano je i o statusu boraca i boračkih organizacija. I oni su iznijeli svoje prijedloge. Takođe, tu su i veterani Odbrambeno-otadžbinskog rata koji su imali svoje prijedloge. Na idućem sastanku trebalo bi da pričamo o porodicama poginulih, a nakon toga brzo ćemo izaći sa nacrtom zakona, koji će ići po redovnoj proceduri usvajanja. Mnogo je organizacija koje nisu od javnog interesa, a bave se ovom problematikom, a izrazile su želju da učestvuju u radu radne grupe. Njima zahvaljujem na volji i želji, a i pitanje je kakav bi rad bio da imamo deset ili 15 organizacija u radnoj grupi. Definitivno taj rad ne bi bio precizan i koncizan i teško bismo došli do konačnih, dobrih, rezultata.

GLAS: Da li su te organizacije u potpunosti eliminisane iz rada na izmjenama i dopunama pomenutog zakona?

EGIĆ: Kroz javne rasprave sve organizacije moći će da iskažu svoja interesovanja i prijedloge koje ćemo naknadno analizirati da vidimo mogu li biti uneseni u sam tekst zakona.

GLAS: Kada bi nacrt zakona mogao da se nađe na dnevnom redu Vlade?

EGIĆ: Ostale su nam još jedna, eventualno dvije tematske rasprave. Nakon toga ćemo sumirati sve, odnosno vidjeti šta je realno, a šta nije. Nerijetko imamo i nerealnih zahtjeva, odnosno mišljenja koja ne mogu biti sprovedena u praksi. Uglavnom, oko 90 odsto rasprava i prijedloga svodi se na povećanje dostignutih prava, uglavnom u materijalnom smislu. Rijetko ko je predlagao nešto suštinski, da nešto statusno bude promijenjeno. Uglavnom se sve vrti oko novca, što je malo začuđujuće, jer sam tri godine u ovoj oblasti imao raznih prijedloga na terenu. Još je zanimljivije da nemamo nijedan pravi ni konkretan prijedlog za famoznu reviziju, osim podjele dodatnih kartica, što bi poslužilo da bude opravdan status i kategorizacija određenog lica, odnosno borca. O dodatnim karticama ćemo naknadno razgovarati, jer je to bio samo prijedlog jedne od organizacija koje učestvuju u okviru radne grupe za izmjene zakona.

GLAS: Nakon tri decenije od završetka rata najavljeno je i zapošljavanje sve djece poginulih boraca, njih 500. Kako to planirate da sprovedete?

EGIĆ: Tu akciju pokrenuli smo na nivou ministarstva. Prije nekih mjesec i po dana raspisali smo javni poziv da se sva djeca poginulih boraca jave direktno nama, a nikako više na evidenciju Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. Planiramo da analiziramo sve njihove podatke, od stručne spreme, godina života i svega ostaloga, da bismo znali gdje možemo da ih zaposlimo.