Danas je najveći i najradosniji hrišćanski praznik, dan koji slavimo kao konačnu Hristovu pobjedu nad smrću, praznik nad praznicima – Vaskrs.

Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista je temelj hrišćanstva, slavi se od vremena prvih apostola i njegovo načelo i suština objašnjavaju se riječima apostola Pavla, zapisanim u apostolskim djelima: „A ako Hristos nije ustao, onda je prazna propovijed naša, prazna je i vjera naša“ (1. Kor 15,14)

Pošto je u petak raspet na Golgoti, u subotu preležao u grobu, Isus ja na današnji dan vaskrsao.

Rano, prije zore, Marija Magdalena, Marija Jakovljeva, Salomija i neke druge žene pošle su sa spremljenim mirom na Hristov grob. Veliki kamen kojim je Hristov grob bio zatvoren odvaljen je, grob je bio prazan!

Na kamenu je sjedao anđeo gospodnji, sa licem kao munja i odijelom bijelim kao snijeg. Stražari su bili ukočeni od straha, anđeo blagovijesti mironosicama: „Ne bojte se, jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovdje, jer ustade, kao sto je kazao… Idite brže i kažite učenicima njegovim da je vaskrsao”.

Žene su krenule, a u isto vrijeme zbunjeni vojnici-stražari trčali su u grad da obavijeste jevrejske glavare o onom sto su vidjeli. Raduju se ljudi, raduje se sva priroda! Hristos je vaskrsao, đavo i smrt su pobijeđeni!

Svojim čudesnim vaskrsenjem Hristos je otvorio i ljudima put u život vječni, otvorio put ka konačnom vaskrsenju mrtvih u posljednji dan, dan njegovog drugog dolaska.

Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom 325. godine u Nikeji, dogovoreno je da hrišćani zajedno slave Vaskrs. Dan proslavljanja Vaskrsa je nedjelja, jer je Hristos vaskrsao u taj dan.

Određeno je pravilo kad pada Vaskrs: 1) poslije jevrejske Pashe, 2) poslije prolećne ravnodnevice i 3) poslije punog Mjeseca (Uštap).

Kada se ispune svi ovi uslovi u prvu nedjelju poslije toga, slavi se Vaskrs.

Vaskrs se slavi od vremena prvih apostola i njegovo načelo i suština objašnjavaju se riječima apostola Pavla, zapisanim u apostolskim djelima: “Ako Hristos ne vaskrse, prazna je propovijed naša i prazna je vjera naša”.

Kada svane dan Vaskrsenja Hristovog, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo zvone sva zvona i javljaju dolazak velikog praznika.

Domaćin sa svojom porodicom odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Poslije službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: „Hristos Vaskrse!“ i „Vaistinu Vaskrse!“ Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.

U pravoslavnim hrišćanskim crkvama se na Vaskrs otvaraju carske dveri na oltaru, čime se simbolično ukazuje da je Isus svojim vaskresenjem pobijedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu.

Vaskrs i vaskrsenje su crkvenoslovenski nazivi (srpska redakcija), dok su Uskrs i uskrsnuće narodni oblici. U upotrebi se mogu čuti još i Voskres i voskresenije, kao crkvenoslovenski nazivi iz ruske redakcije.

Simbolika farbanje jaja vrši se u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalena Mironosica putovala u Rim da bi se požalila caru Tiberiju zbog Isusovog suđenja i kazne.

Donijela je sa sobom bijelo jaje kao simbol Isusove čiste duše. Međutim, kada je predala jaje Tiberiju ono je pocrvenilo, postajući živi simbol Isusove krvi i vaskrsenja.

Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja.

Oznake:

vaskrs